Na području općine Breznički Hum nalaze se tri rimokatoličke župe. Pod rimokatoličku župu sv. Martina biskupa u Brezničkom Humu spadaju vjernici mjesta Brezničkog Huma, Butkovca i Šćepanja; župi sv. Nikole u Hrašćini vjernici iz Kršćenovca, dok većina mještana sela Radešić pripada župi Presvetog Trojstva u Visokom.

ŽUPA SV. MARTINA BISKUPA U BREZNIČKOM HUMU

crkvasvmartinahumRimokatolička župa sv. Martina biskupa u Brezničkom Humu smjestila se na zapadnom području od rijeke Lonje koja protječe uzduž cijelog mjesta. Župa obuhvaća sela Breznički Hum, Breznicu, Butkovec, Paku – pripojenu župi 1934. god., dio Radešića i Šćepanje. Sveukupno župa u 607 obitelji broji približno 1800 vjernika. Glavni patron župe sv. Martin slavi se 11. studenog, no u župi su još i ova proštenja: Valentinovo (14. veljače), Srce Isusovo i Karmelska Gospa. Župa Breznički Hum pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji u sastavu Kalničkoga arhiđakonata te Zelinskoga dekanata. Na području župe djeluje i općina Breznica sa sjedištem u Bisagu. Teritorijalno župa graniči s ovim župama: Bisag, Bedenica, Hraščina, Novi Marof, Mađarevo, Visoko i Gornja Rijeka. Prvo spominjanje župe sv. Martina seže u godinu 1334. kada zagrebački kanonik, a ujedno i gorički arhiđakon Ivan u popisu župa Zagrebačke biskupije crkvu „sv. Martina od Lonje“ navodi pod imenom „ecclesia sancti Martini de Lona“, među župama Kalničkog arhiđakonata. Župa se spominje i u drugom popisu 1501. godine, ali pod imenom Lonjica (Lonycza) koja je ležala u gornjem toku rijeke Lonje po kojoj je i dobila ime. Za vrijeme osmanlijskoga pustošenja u XVI. i XVII. st. župna je crkva bila prilično devastirana te samim time u tome razdoblju biva pripojena župi Hraščina kao filijalna kapela. Takvo stanje naposljetku biva izmijenjeno 1789. godine kada se uspostavljaju brojne župe na području Zagrebačke biskupije, među kojima je i osnovana župa Hum, koja u svom većem dijelu biva odcijepljena od tadašnje matične župe Hraščina.

Nakon brojnih adaptacija bivše kapele župe Hrašćina u župnu crkvu novoosnovane župe Hum, u konačnici, kasnobarokna građevina tek u prvoj polovini XX. st. djelomično poprima izgled koji ju sve do današnjih dana čini prepoznatljivom u zelinskom dekanatu. Današnja župna crkva - zaštićeni spomenik kulture, sastoji se od svetišta u kojem se nalazi središnji neogotički oltar sv. Martina, potom lađe s prizidanom kapelom sv. Valentina u kojoj je smješten istoimeni neogotički oltar, kora, zvonika i sakristije iznad koje je tzv. mali kor. Unutrašnjost župne crkve ispunjuju još i dva kipa smještena u pokrajnjim nišama lađe: kip Srca Isusova i kip Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije. Navedeni oltari u današnjem interijeru župne crkve, sv. Martina i sv. Valentina, koncem listopada 1902. godine zamijenili su tadašnje trošne oltare. Isto tako iz pobočnih niša bila su uklonjena dva veoma vrijedna kipa Bogorodica s Djetetom Isusom i „Ecce homo“ – Krist privezanih ruku koji su u župnu crkvu pristigli 1832. god. kao fragmenti demontiranog nekadašnjeg velebnog Ackermannovog oltara zagrebačke katedrale iz 1632. god. za kojega se smatra da je bio jedan od najmonumentalnijih drvorezbarskih djela našega kiparstva ranijega XVII. stoljeća. Na njihovo mjesto kao zamjenske kipove tadašnji župnik Aleksa List najprije nabavlja kip Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, da bi nešto kasnije, 19. lipnja 1906., nabavio i kip Srca Isusova. Danas se kip Bogorodice s Djetetom Isusom nalazi na sjevernoj stijeni svetišta zagrebačke katedrale okružen anđelima ponovno postavljen u prvostolnicu 1980. god., dok je kip „Ecce homo“ 1956. bio predan vapnarima iz sela Presečno Gornje za njihovu kapelicu. Još dan-danas ovaj fragment „Ergeljskog oltara“, kip „Ecce homo“ nalazi se smješten u otvorenom pokloncu u niši kamenoga zida kojim je podzidana tamošnja kapelica sv. Florijana.

U studenome 2006. god. samouki slikar Josip Marenčić oslikao je unutrašnjost crkve većinom prateći uzorak iz 1936. godine kada je iskusni crkveni slikar iz Veržeja kod Ljutomera Ivan Cmerekar oslikao cijelu unutrašnjost crkve u tehnici tempera. Tako bočne svodove rese slike četiriju evanđelista poredanih po starosti evanđelja (Marko, Matej, Luka, Ivan), slike na svodu u lađi prikazuju sv. Obitelj i Presveto Trojstvo, a na svodu svetišta nalaze se prikazi dvaju anđela u stavu poklona Oltarskom Sakramentu (adoratori), dok su nad korom znakovi glazbe.

 

ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA U HRAŠĆINI

upasvnikolehrascinaNa spominjanje ove stare župe nailazimo već u ispravama XIII. stoljeća. U popisu župa iz 1334. god. navodi se kao crkva Blažene Djevice Marije u Hrašćini. Na Draškovićevoj sinodi u Zagrebu 1574. zapisana je kao župa sv. Nikole. Stotinjak godina kasnije, župna crkva posvećena je po rukama zabrebačkog biskupa Martina Borkovića godine 11. kolovoza 1675. god. oko blagdana sv. Lovre sv. Nikoli biskupu. Barokizirana je 1675. i 1761. god. Na baroknom su svodu iluzionističke slike iz XVIII. st., oltari i propovjedaonica su kasnobarokni“. Unutrašnjost župne crkve obogaćuje i propovjedaonica s figurama evanđelista i Mojsija koja slovi kao jedna od najvećih i najljepših propovjedaonica iz kasne, prijelazne faze (1796.) koja je temeljito obnovljena 2005. godine. Na svodu lađe je sv. Trojstvo, a oko njega su četiri crkvena oca. To su bolje slike, koje navodno potječu (a što je dosad opovrgnuto) od Ivana Rangera, koji je oslikavao crkve u Lepoglavi, Purgi i Belcu. U svetištu je na svodu prikazan sv. Nikola, a u kutovima su četiri evanđelista. Te slikarije, kao i one u objema kapelama slabiji su radovi iz početka XIX. st. (možda 1824.). 

propovjedaonicaOltari nemaju umjetničke vrijednosti. Ima ih pet. Glavni, sv. Nikole, je u svetištu. U lijevoj kapeli je posvećen sv. Izidoru, a u desnoj Ranjenom Isusu. Dva su oltara smještena u lađi. Od župnog posuđa valja spomenuti vrijedan kalež iz 1680. god. koji je dar Franje Pinellija, a kalež iz 1713. dar slikara Ivana Benkovića. Do 1789. godine i osnutka župe Hum, dotična župa bila je teritorijalno veoma prostrana. Danas župa u 650 domaćinstava broji 2050 župljana, koji živa u dvanaestak (12) sela kojo pripada i selo Kršćenovec koji administrativno spada pod općinu Breznički Hum. Glavni patron slavi se na sam dan sv. Nikole biskupa 06. prosinca.

 

 

ŽUPA PRESVETOG TROJSTVA VISOKO

Podno Kalnika, cestom Breznica-Križevci smjestila se župa Visoko koja se prvi puta spominje davne 1111. i 1334. godine. Posvećena je 1805. godine. Glavni patron župe je Presveto Trojstvo. Posvetilo se slavi na „Anđelsku nedelju“. Župa u 475 obitelji ima 1830 duša. Osim mjesta Radešić koji spada pod općinu Breznički Hum, župa obuhvaća i naselja: Vinično, Kračevec, Đurinivec, Presečno Viničko, Čanjevo, Vrh Mali i Veliki i Visoko kao središte župe.

Sakralna baština
Na području Općine nalazi se veći broj manjih sakralnih građevina po pojedinim zaselcima u što se ubrajaju kapele, poklonci, tzv. pili i raspela. U Brezničkom Humu, matičnome mjestu općine, nalaze se: poklonac Majke Božje Bistričke, zatim raspelo – križ smješten na križanju magistralne ceste Zagreb – Varaždin i lokalne ceste patronimičkoga zaselka Kožići i poklonac Srca Isusova u zaselku Zahumlje. U mjestima koje spadaju pod župu Breznički Hum nalaze se sljedeći sakralni objekti:

- u Butkovcu: poklonac Bezgrješnog Začeća Majke Božje, poklonac Srca Isusova
- u Šćepanju: kapela sv. Helene, poklonac Majke Božje Bistričke „pri Valjaku“;
- u Gornjem Humu: kapelica Kraljice Mira, poklonac sv. Josipa „pri Suhićima“.

1.) Kapela sv. Helene u Šćepanju – Selo Šćepanje (Scepanye) na svome području posjeduje veoma staru kapelu sv. Helene ili sv. Jelene Križarice kojoj je zbog pomanjkanja izvora teško utvrditi vrijeme izgradnje. Kanonska vizitacija iz 1704. godine spominje kapelu sv. Helene smještenu na brežuljku Šćepanje, drugim imenom Dubinec ili Borje. Kapela je svetištem bila okrenuta prema istoku, učvršćena svodom i od temelja cijela od kamena. U svetištu je imala kameni oltar. Na donjem dijelu oltara, unutar poruba, bila je naslikana na sredini slika svete kraljice Helene koja u desnici drži križ. Gore je pak unutar poruba bila naslikana slika Navještenja, Djevica i arkanđel. Cijelom površinom bila je popločena kamenim laporom. Imala je samo jedna vrata sa zapadne strane. Ispred njih je bio atrij nad kojim se na drvenim stupovima izdizao zvonik u kojem su se nalazila dva zvona, jedno veće, drugo manje. O stanju iznova sagrađene kapele 1851. govore nam kratko zapisane riječi iz župnikova pera: (…) Na uspomenu ove 1851. g. kapela koja je bila već sva porušena iznova je načinjena, izuzev svetišta, zidovi su sprezidani i popravljeni, iznutra zasvođena i željeznim lezi povezana, kor i toranj zazidani (…).U drugoj polovini XIX. stoljeća, 70-ih godina, kapela sv. Helene u Šćepanju u svome je inventaru posjedovala jedan oltar i tri zvona. Najveće od tih triju zvona težilo je oko 250 kilograma. Krajem XIX. st. kapela se nalazi u veoma ruševnom stanju te je za službu Božju nepristupačna, što potvrđuje sačuvani zapis ondašnjega humskoga župnika vlč. Mirka pl. Marenčića. Kapela je konačno obnovljena u vrijeme župnika vlč. Petra Berislavića koji ju 26. svibnja 1935. blagoslivlja.

kapelasvhelene

 

 

 

 

 

 

 

 2.) Kapelica Kraljice Mira u Gornjem Humu – U listopadu 1945. godine polaganjem kamena temeljca, koji je blagoslovio domaći župnik Petar Berislavić, započela je izgradnja lokalne kapelice u središtu sela. Kipar Antun Štambuk, rođen u Dalmaciji, isklesao je veoma lijep kip Majke Božje Kraljice Mira. Svesrdnim radom mještana u proljeće 1946. dovršena je izgradnja kapelice, koju je potom visočki župnik vlč. Stjepan Nežić 21. travnja te iste godine godine blagoslovio. Tradicionalno svake godine svete mise u dotičnoj kapeli slave se na blagdan rođenja BDM – Malu Gospu (8. rujna).

kapelicakraljicemira

 

 

 

 

 

 

 

  

 

3.) Poklonac Majke Božje Bistričke – Dovršenje poklonca ostvareno je mjeseca svibnja 1903. godine zalaganjem domaćeg župnika Ivana Tomaškovića. Kip BDM s Djetetom Isusom, koji je nekada krasio središnju nišu Ackermannova oltara, a potom bočnu nišu župne crkve u Humu, bio je potom postavljen na javno štovanje u ovaj poklonac. Polovinom XX. st. (70-ih godina), zbog unakaženog i neprepoznatljivog prvotnog stanja kipa, župnik nabavlja zamjenski manji kip Majke Božje Bistričke, Crne Gospe.

poklonac1

 

poklonac 2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.) Poklonac Srca Isusova – Nalazi se u selu Butkovec na cesti prema Hraščini. Za vrijeme župnikovanja vlč. Alekse Lista u pokloncu je bio smješten kip Krista privezanih ruku „Ecce homo“ – fragment nekadašnjeg „Ackermannova oltara“. Poklonac je zatvoren drvenim ostakljenim dvokrilnim vratima te željeznom ogradom.

poklonac3

 

 

Kontakt

Općina Breznički Hum

Breznički Hum 4,
42225 Breznički Hum
OIB: 35774913576
telefon: 042 618 127
fax: 042 209 828
e-mail: opcina.breznicki.hum@vz.t.com.hr 
             - info@breznicki-hum.hr 

Prevoditelj

hrenfrdehumkptsrsles

Tražilica

Social Share

© 2017 Općina Breznički Hum. Sva prava pridržana.Design & Development by Georg

Tražilica