ANTIČKI SARKOFAG NA IZVORU
Nedaleko od samoga ulaska sa sjeverne strane u naselje Breznički Hum nailazimo na jednu sačuvanu kopanju - „fragment“ nekadašnjega bogatoga antičkoga stvaralaštva rimskoga razdoblja.
S prednje strane ima isklesanu polučovječju ili polujarčevu glavu, odnosno čovječju glavu obogaćenu zaobljenim ovnovim rogovima.
Riječ je o tzv. Panovu izvoru. Prema starogrčkoj mitologiji Pan je bio bog šuma i pokrovitelj stada i pastira koji je svojom nenadanom pojavom uz vjetar i huku kod pastira i stada izazivao takozvani „panični strah“.
KAMENI MOST NA LONJI
Od strane Konzervatorskog odjela kao graditeljska baština evidentiran je kameni most preko rijeke Lonje na cesti Varaždin – Zagreb koji se nalazi na samoj granici sa susjednom teritorijalnom jedinicom – Gradom Novim Marofom.
Vrijeme nastanka mosta nije poznato jer most nema nikakvih izrazitih karakteristika tako da bi mogao biti sagrađen između 16. i 17., ali isto tako i u 19. stoljeću.
Most je ukupne duljine od 22 m i ima tri otvora od kojih je srednji najveći. Modernizacijom ceste most je izmijenjen na način da je na nizvodnoj strani mosta dozidan novoizgrađeni dio.
Most se trenutno ne nalazi na listi kulturne baštine, ali će Konzervatorski odjel pokrenuti postupak za njegovu pravnu zaštitu.
„CR(K)VENA OŠTARIJA“
Hodočasteći u Mariju Bistricu brojni putnici iz udaljenijih krajeva znali su se zadržati, odmoriti i okrijepiti u „Cr(k)venoj oštariji“. Tijekom XIX. st. nailazimo na nekolicinu zapisanih podataka o učestalim zaustavljanjima hodočasnika – ponajviše Mađara – u ovome kraju. Ponukan ovime domaći župnik Ivan Kotarski 1889. godine ustupa crkveno zemljište uz državnu cestu za izgradnju objekta koji bi poslužio u svrhu okrjepe i noćenja putnika te trgovine. Danas srušene, nekadašnje dvije zgrade uz državnu cestu u samom središtu mjesta Breznički Hum smještene jedna naspram drugoj, činile su kompleks, u domaćih mještana nazvan „Cr(k)vena oštarija“. Sam objekt u kojem su bile smještene gostionica i trgovina bio je poznat i kao poštanska postaja za Beč i Budimpeštu s odmorištem-stajalištem poštanske kočije, a zgrada nasuprot služila je za noćenje i okrjepe putnika i stoke. Pred kućom obitelji Benković nalazio se bunar sa željeznom pumpom za vodu. Općina Breznički Hum, poradi nekadašnjeg povijesnog značaja ovog kompleksa, motive poštanske trube koja predstavlja poštansku postaju i preslika netom spomenute pumpe ugradila je u svoj prepoznatljiv općinski grb.
ARHEOLOŠKI NALAZI
BREZNIČKI HUM
Arheološki lokalitet: slučajni nalaz dviju kamenih sjekira u koritu rijeke Lonje, vjerojatno iz eneolitika ili bakrenog doba, nađene su u 19. st., a danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
KRŠČENOVEC
Arheološki lokalitet: slučajni nalaz kamene sjekire vjerojatno iz eneolitika ili bakrenog doba, ostali podaci nepoznati, čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Na području Općine u naselju Breznički Hum evidentiran je mogući arheološki lokalitet na brdu Humščak (brdo sjeveroistočno od zaselka Gornji Hum na 370 m aps. visine). Prema položaju i konfiguraciji moglo bi se raditi o arheološkom nalazištu, možda visinskom naselju. Lokalni naziv lokaliteta je "Stari grad". U blizini se nalazi manje jezerce. Lokalitet nije istražen.